Komisija za zaštitu konkurencije donela je prva dva uputstva za primenu Zakona o trgovačkim praksama za određene vrste proizvoda („Službeni glasnik RS“, br. 35/2026). Uputstvo kojim se bliže uređuju nepoštene trgovačke prakse doneto je 25. juna 2026. i stupilo je na snagu 4. jula 2026. godine. Uputstvo kojim se bliže uređuje značajna pregovaračka moć doneto je 10. jula 2026. i stupilo je na snagu 18. jula 2026. godine.
Za kompanije u lancu snabdevanja poljoprivrednim, prehrambenim i proizvodima od naročitog značaja za snabdevanje tržišta, ova uputstva su prvi konkretan signal kako će Komisija tumačiti i primenjivati zakon. Period pravne neizvesnosti oko obima obaveza prelazi u fazu u kojoj je usklađivanje merljivo i proverljivo.
Šta uređuje Zakon o trgovačkim praksama
Zakon je u primeni od 1. maja 2026. godine i uspostavlja prvi sistemski okvir za sprečavanje nepoštenih trgovačkih praksi u odnosima između snabdevača i kupaca u Srbiji. Oslanja se na logiku Direktive (EU) 2019/633 o nepoštenim trgovačkim praksama u lancu snabdevanja poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, ali u pojedinim aspektima ide dalje od evropskog minimuma.
Ključne karakteristike okvira:
- Širi predmetni obuhvat. Pored poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, zakon obuhvata i inpute za poljoprivrednu proizvodnju, kao i proizvode od naročitog značaja za snabdevanje tržišta, uključujući sredstva za higijenu i kućnu hemiju.
- Primena bez obzira na merodavno pravo. Zakon se primenjuje na odnose snabdevača i kupaca koji obavljaju trgovinu na teritoriji Republike Srbije, nezavisno od prava koje su ugovorne strane izabrale.
- Primena u svim fazama odnosa. Nepoštena trgovačka praksa može postojati pre, tokom ili nakon prodaje, i nezavisno od toga da li postoji pisani ugovor.
- Nadležnost Komisije za zaštitu konkurencije. Komisija sprovodi postupak utvrđivanja nepoštene trgovačke prakse i izriče mere.
Uputstvo o nepoštenim trgovačkim praksama
Uputstvo detaljno razrađuje kako Komisija procenjuje da li ponašanje kupca spada u takozvanu crnu listu uvek zabranjenih praksi iz člana 6. zakona, odnosno u sivu listu uslovno zabranjenih praksi iz člana 7.
Crna lista: apsolutne zabrane
Uputstvo pojašnjava obim apsolutnih zabrana, među kojima su:
- prekoračenje rokova plaćanja
- jednostrane izmene ugovorenih uslova
- zakasnelo otkazivanje porudžbina kvarljivih proizvoda
- neopravdano naplaćivanje troškova snabdevaču
- zloupotreba poslovne tajne snabdevača
Rokovi plaćanja su najčešći izvor neusklađenosti u praksi: 30 dana za kvarljive poljoprivredne i prehrambene proizvode i 60 dana za ostale poljoprivredne i prehrambene proizvode. Interni procesi fakturisanja i odobravanja plaćanja moraju biti podešeni tako da ove rokove ispunjavaju sistemski, a ne od slučaja do slučaja.
Siva lista: uslovno dozvoljene prakse
Uputstvo objašnjava kada pojedine prakse sa sive liste izuzetno mogu biti dozvoljene i koje kriterijume Komisija primenjuje u pojedinačnim slučajevima. Reč je, između ostalog, o uslovima za naplatu različitih naknada snabdevaču, vraćanju neprodatih proizvoda, smanjenju obima porudžbina, raskidu poslovne saradnje, plaćanju u nenovčanom obliku, retroaktivnim naplatama i prenosu regulatornih kazni i drugih poslovnih troškova na snabdevača.
Zajednički imenilac je formalnost: da bi praksa sa sive liste bila dopuštena, mora biti jasno i nedvosmisleno ugovorena unapred i u pisanoj formi. Prećutna praksa i usmeni dogovori ovde ne pomažu.
Zabrana komercijalne odmazde
Posebno poglavlje uputstva posvećeno je zabrani komercijalne odmazde. Svaki akt odmazde, kao i pretnja odmazdom prema snabdevaču zbog korišćenja ugovornih ili zakonskih prava, predstavlja nepoštenu trgovačku praksu. Uputstvo daje praktične primere takvog ponašanja i navodi ključne okolnosti koje Komisija uzima u obzir pri oceni da li je odmazda nastupila.
Ovo je odredba sa najvećim operativnim rizikom, jer se odmazda retko sprovodi kroz formalnu odluku. Češće se manifestuje kroz svakodnevne odluke o listingu, pozicioniranju na polici, obimu porudžbina ili prioritetu u komunikaciji. Zbog toga je dokumentovanje razloga za komercijalne odluke prema snabdevaču koji je uložio prigovor od suštinskog značaja, i to u trenutku donošenja odluke, a ne naknadno.
Uputstvo o značajnoj pregovaračkoj moći
Značajna pregovaračka moć je sposobnost jedne ugovorne strane da nametne svoje uslove drugoj usled neravnoteže u ekonomskim položajima. Ovo je kapija za primenu zakona: bez značajne pregovaračke moći kupca, zabrane se ne aktiviraju.
Pretpostavke zasnovane na prihodu
Zakon uvodi pet pretpostavki zasnovanih na odnosu godišnjih prihoda. Kupac ima značajnu pregovaračku moć, ako ne dokaže drugačije, ako:
- ukupan godišnji prihod snabdevača nije veći od 2.000.000 evra, a prihod kupca je veći od 2.000.000 evra
- prihod snabdevača je između 2.000.000 i 10.000.000 evra, a prihod kupca veći od 10.000.000 evra
- prihod snabdevača je veći od 10.000.000, ali ne veći od 50.000.000 evra, a prihod kupca veći od 50.000.000 evra
- prihod snabdevača je između 50.000.000 i 150.000.000 evra, a prihod kupca veći od 150.000.000 evra
- prihod snabdevača je između 150.000.000 i 350.000.000 evra, a prihod kupca veći od 350.000.000 evra
Uputstvo bliže uređuje način obračuna godišnjeg prihoda, što je posebno relevantno za kompanije koje posluju kroz grupu povezanih lica ili učestvuju u nabavnim savezima, gde prihod pojedinačnog pravnog lica može da ne odražava stvarni položaj.
Kada pretpostavke nisu ispunjene
Značajna pregovaračka moć može postojati i van ovih pragova, ako snabdevač dokaže njeno postojanje. Uputstvo navodi indikatore koje Komisija može uzeti u obzir, uključujući:
- geografska i vremenska ograničenja u lancu snabdevanja
- tehnološka i komercijalna ograničenja
- faktičku nemogućnost snabdevača da u kratkom roku uspostavi alternativni poslovni odnos sa drugim kupcem
- neopravdano odugovlačenje pregovora
Komisija može ceniti i druge okolnosti, kao što su istorija pregovora, postojanje i uravnoteženost pisanog ugovora i ponašanje strana u rešavanju sporova.
Praktična posledica: pozivanje na to da prihodovni pragovi nisu ispunjeni nije samostalna odbrana. Kupac koji se oslanja isključivo na taj argument izlaže se riziku, jer teret ocene prelazi na materijalne okolnosti odnosa.
Šta kompanije treba da urade
Uputstva daju upotrebljiv okvir za samoprocenu usklađenosti. Prioritetne oblasti:
- Rokovi plaćanja. Proveriti da li ugovoreni rokovi i interne procedure fakturisanja odgovaraju zakonskim rokovima od 30, odnosno 60 dana, uključujući i tretman spornih faktura.
- Komercijalni aranžmani. Analizirati odredbe o obimu porudžbina, otkazivanju, pravu na raskid i nenovčanim oblicima plaćanja u odnosu na uslove iz uputstva.
- Upravljanje ugovorima. Obezbediti da izmene ključnih komercijalnih uslova budu dokumentovane i zasnovane na saglasnosti volja, a ne na jednostranoj primeni.
- Interne procedure. Preispitati politike i praksu vođenja odnosa sa snabdevačima kako bi se smanjio rizik od ponašanja koje se može kvalifikovati kao komercijalna odmazda.
- Procena pregovaračke moći. Uporediti godišnje prihode, strukturu grupe i nabavnih saveza sa pragovima iz zakona i indikatorima iz uputstva.
Šta sledi
Donošenje ovih uputstava je prvi korak u primeni novog režima. Zakon obavezuje Komisiju da donese i uputstva o formi i sadržini inicijativa za pokretanje postupka, kao i o postupanju sa poverljivim podacima i njihovoj zaštiti u postupcima pred Komisijom.
Za kompanije u lancu snabdevanja, period do donošenja preostalih uputstava je prilika za internu reviziju bez pritiska tekućeg postupka. Praksa Komisije će se formirati u narednim mesecima, a prvi predmeti po pravilu postavljaju standard tumačenja koji je kasnije teško pomeriti.
Često postavljana pitanja
Na koje proizvode se zakon primenjuje?
Na poljoprivredne i prehrambene proizvode, inpute za poljoprivrednu proizvodnju i proizvode od naročitog značaja za snabdevanje tržišta, uključujući sredstva za higijenu i kućnu hemiju.
Da li se zakon primenjuje ako je ugovor podvrgnut stranom pravu?
Da. Zakon se primenjuje na odnose snabdevača i kupaca koji obavljaju trgovinu na teritoriji Republike Srbije, nezavisno od merodavnog prava koje su strane ugovorile.
Može li značajna pregovaračka moć postojati ako prihodovni pragovi nisu ispunjeni?
Može. Snabdevač može dokazivati postojanje značajne pregovaračke moći i na osnovu drugih okolnosti, kao što su zavisnost od kupca ili nepostojanje alternativnog poslovnog partnera u kratkom roku.
Šta se smatra komercijalnom odmazdom?
Svaki akt ili pretnja odmazdom prema snabdevaču zbog korišćenja ugovornih ili zakonskih prava. To može uključivati smanjenje porudžbina, delistiranje ili pogoršanje komercijalnih uslova kao odgovor na prigovor snabdevača.
Da li su očekivana dodatna uputstva?
Jesu. Komisija treba da donese i uputstva o formi i sadržini inicijativa za pokretanje postupka, kao i o zaštiti poverljivih podataka u postupku.
Kontakt
Ako Vaše poslovanje obuhvata nabavku ili isporuku poljoprivrednih, prehrambenih ili proizvoda od naročitog značaja za snabdevanje tržišta u Srbiji, revizija ugovorne dokumentacije i internih procedura u svetlu novih uputstava je preporučljiv sledeći korak.
Informacije sadržane u ovom tekstu ne predstavljaju pravni savet za bilo koje konkretno pitanje i date su isključivo u opšte informativne svrhe.
